Izložba donosi otkrića fascinantnog blaga koja su arheolozi otkrili tijekom gradnje „brze“ ceste Solin – Trogir, tzv. solinske zaobilaznice, osamdesetih godina prošlog stoljeća. U skladu s rimskim poimanjem zagrobnog života, vizualni identitet izložbe temelji se na mozaičnim prikazima “veselih kostura” koji slave život, dok je upotreba crne boje metafora asfalta kojim je prekriveno povijesno područje Salone.
Postav izložbe se naslanja na postojeću infrastrukturu stalnog postava muzeja te on kroz eksterijer i interijer vodi posjetitelja kroz priču o stanovnicima s kojima dijelimo isti prostor, ali ne i vrijeme. Zanimljive specifičnosti pogrebnih običaja ali i načina života tog vremena ispričane su kroz ostatke artefakata pronađenim u grobovima pokojnika.
Pokušali smo približiti pripadnost tih predmeta stvarnim osobama kako bi uz standardne opise nalaza pokazali i da su ti predmeti bili dio svakodnevice naših prethodnika. To je bio i motiv da se, kao dio postava, izradi i prostorna instalacije koju čini 615 srebrnih metalnih pločica koje simboliziraju količinu istraženih grobova. Salonitancima je grob predstavljao vječni dom pokojnikove duše koja je nastavljala živjeti u sjaju svjetlosti zagrobnog svijeta.
—
Memento Mori. Archaeological research of the Salona Western Necropolis on the Zaobilaznica Route, 1986 – 1987.
The exhibition showcases fascinating treasures uncovered by archaeologists during the construction of the “expressway” Solin – Trogir, known as the Zaobilaznica Route, in the 1980s. Reflecting Roman beliefs about the afterlife, the visual identity of the exhibition is based on mosaic depictions of “jolly skeletons” celebrating life, while the use of black symbolizes the asphalt covering the historic area of Salona. The exhibition layout integrates with the existing infrastructure of the museum’s permanent collection, guiding visitors through a narrative about residents with whom we share the same space but not the same time.
The exhibit explores intriguing aspects of burial customs and the lifestyle of that era through artifacts found in graves. We aimed to connect these items to real individuals, illustrating that they were part of our predecessors’ daily lives, beyond just standard artifact descriptions. This approach inspired the creation of a spatial installation featuring 615 silver metal plaques, symbolizing the number of excavated graves. For the inhabitants of Salona, a grave represented the eternal home of the soul, which continued to live in the light of the afterlife.
